HRVATSKA VIŠE NE SMIJE ŠUTJETI: Svjedočimo napadima na hrvatski identitet, branitelje, Crkvu i konzervativne građane

U Hrvatskoj se danas, tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata, odvija paradoks koji bi u svakoj ozbiljnoj državi bio nezamisliv: oni koji su ovu zemlju branili i obranili ponovno gledaju kako se pred njihovim očima potkopava istina, izruguje žrtva, rehabilitira komunistička totalitarna ideologija i šuti nad zločinima koji su desetljećima bili sustavno prikrivani.

To stoji u priopćenju Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara kojeg u nastavku objavljujemo u cijelosti:  

U društvu koje je preživjelo rat, gubitke, okupaciju i obnovu, očekivali bismo da će istina biti trajno uporište, a žrtve moralni putokaz. Međutim, hrvatska stvarnost početkom 21. stoljeća pokazuje drugačiju dinamiku: dok se fizički napadi relativiziraju, nacionalni simboli izruguju, povijest preoblikuje, šuti nad zločinima koji su desetljećima bili sustavno prikrivani. a komunistička ideologija s krvavim tragovima pokušava vratiti u javni prostor pod krinkom „kulture“ ili „progresivnosti“, postaje jasno da se borba za istinu ne odvija samo u arhivima i sudnicama, nego i na naslovnicama, ulicama i festivalima.

Napad na časnu sestru

Brutalan napad na učiteljicu i časnu sestru Mariju Tajanu Zrno razotkrio je moralni vakuum u kojem dio društva više ni fizičko nasilje nad ženama, vjernicama i odgojiteljicama ne smatra vrijednim jasne osude. Ta tišina nije spontana. Ona je rezultat dugogodišnje kampanje u kojoj se konzervativne žene, katoličke redovnice i domoljubni odgojitelji sustavno prikazuju kao „ideološki protivnici“, a ne kao građani koje država mora štititi. Takva šutnja govori više od riječi: ona otkriva da se vrijednost ljudskog dostojanstva mjeri ideološkim kriterijima, a ne neporecivim moralnim načelima. Kazneni zakon RH i međunarodni standardi zaštite vjerskih osoba potpuno su jasni — napad na osobu koja djeluje u odgojnoj i vjerskoj službi predstavlja otegotnu okolnost. No ondje gdje bi trebala biti pravna i moralna jasnoća, javlja se kolektivna šutnja.

U takvom ozračju pojavila se i naslovnica tjednika Novosti, prikaz djeteta s krvavim hrvatskim grbom, opkoljenog grotesknom zvijeri. Taj prikaz, bez obzira na estetske ili političke namjere autora, ulazi u dobro poznate vizualne obrasce povijesne propagande: simboličko dijete postaje projekcijsko platno, a nacionalni znak izobličen u krvavi teret. U formalnom smislu, riječ je o dehumanizaciji — procesu kojim se određeni kolektiv prikazuje kao opasan, moralno izrođen ili prijeteći. U povijesti 20. stoljeća takvi prikazi bili su preteča društvenog isključivanja i opravdavanja nasilja. Kada se takav čin dogodi u državi koja još uvijek pronalazi posmrtne ostatke svojih žrtava iz 1990-ih i 1945., on poprima posebno opasan karakter. Zahtjev za nadzor nad sadržajem nije cenzura, nego obrana minimalnih civilizacijskih standarda komunikacije u javnom prostoru. Takav prikaz krši čl. 39. Ustava RH (zabrana poticanja mržnje i neprijateljstva), čl. 7. Zakona o medijima, Kodeks časti hrvatskih novinara te međunarodne etičke standarde vizualne komunikacije. Prikazivanje takve naslovnice u državi koja je pretrpjela agresiju, i to uz javno financiranje (glasilo srpske nacionalne manjine), predstavlja civilizacijski skandal.

Fenomen instrumentaliziranja povijesti

U isto vrijeme, na hrvatskim ulicama niču neki „antifašistički marševi“ usmjereni protiv protivnika kojih zapravo nema. Fenomen instrumentaliziranja povijesti kako bi se stvorila atmosfera straha ili moralne panike poznat je u povijesti: to je način da se mobilizira jedna skupina društva, dok se druga istiskuje na rub političke legitimnosti. U Hrvatskoj se taj obrazac osjeća osobito snažno. Hrvatski branitelji, domoljubni građani i tradicionalne zajednice prečesto se prikazuju kao politički problem, a ne kao nositelji kontinuiteta nacionalne stabilnosti. Marševi i kampanje protiv „fašizma“ u službi su političke i medijske konstrukcije. U državi u kojoj sudovi, zakoni i institucije

djeluju po standardima EU-a, u kojoj nema političkih skupina ni organizacija koje zagovaraju fašističku doktrinu, proglašavati Hrvatsku „fašiziranom“ nije borba za slobodu — to je politička manipulacija. Lažni „antifašizam“ u Hrvatskoj služi kao alat za discipliniranje domoljubnih građana, delegitimiranje braniteljske populacije te stvaranje umjetne društvene nestabilnosti.

Kada saborska zastupnica Dalija Orešković javno napada stotine tisuća građana okupljenih na koncertu Thompsona, ona ne iznosi političko mišljenje — ona obavlja društveno razvrstavanje ljudi na „prihvatljive“ i „neprihvatljive“. Kada se glazbeni ukus, svjetonazor ili kulturna pripadnost koriste za diskreditiranje cijelih skupina građana, onda se ne radi o demokratskoj raspravi, već o stvaranju društvene hijerarhije poželjnih i nepoželjnih. To nije bezazlena politička opaska, to je izravno kršenje načela jednakosti iz čl. 14. Ustava RH. Takva praksa u ozbiljnim demokracijama bila bi predmet parlamentarne sankcije.

Napadaju hrvatski identitet, Crkvu, branitelje

U Hrvatskoj danas svjedočimo fenomenu u kojem je sloboda govora apsolutna samo za jednu struju: onu koja napada hrvatski identitet, branitelje, Crkvu i konzervativne građane. Za sve ostale, sloboda govora vrijedi samo dok se njihov glas može kontrolirati. To nije demokracija — to je blaža verzija ideološke cenzure.

Najskandalozniji trend je pojava da se u okviru službenih dana srpske kulture u Hrvatskoj pokušavaju afirmirati pojedinci koji su dokumentirano sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, ili bili autori ideologije koja je dovela do masovnih zločina, etničkog čišćenja i razaranja. To se ne može opravdati „kulturnim dijalogom“. To je pokušaj kulturne bijele kupke za autorske figure koje su bile sastavni dio projekta velikosrpske ekspanzije. Presude Haaškog suda jasno su definirale okvir: velikosrpska ideologija bila je izvorni politički pogon agresije na Hrvatsku. Svaki pokušaj afirmacije njenih autora predstavlja moralnu i povijesnu perverziju.

Multikulturalnost nije problem; ona je bogatstvo svake civilizirane zemlje. No problem nastaje kada se pod njezinim okriljem promoviraju autori koji su povijesno povezani s ideologijom koja je dovela do agresije na Hrvatsku. Nije riječ o kolektivnoj krivnji — riječ je o povijesnoj odgovornosti. U kulturi se danas vodi tiha, ali žestoka borba za interpretaciju prošlosti. Ako se u ime umjetnosti počne normalizirati rad autora koji su bili ideološki akteri projekata koji su razarali Vukovar i Škabrnju, onda kultura prestaje biti prostor dijaloga i postaje instrument političke manipulacije. Nitko nema pravo kulturnim manifestacijama prikrivati zločine ili relativizirati ideologije koje su vodile do masovnih grobišta i razorenih gradova. Hrvatska je multikulturalna zemlja i treba njegovati suradnju, ali nikada na račun istine, pravde i povijesnih činjenica.

U isto vrijeme dok se agresore pokušava prikazati kao kulturne ikone, Hrvatska otkriva nove masovne grobnice žrtava partizansko-komunističkog zločina. Prema službenim državnim evidencijama, već je identificirano više od 1700 lokacija, a broj žrtava i dalje raste. Te žrtve nisu „ratni neprijatelji“, nisu ideološke figure, to nisu političke metafore — to su ljudi s imenima, životima i grobovima koji su tek sada pronađeni, najvećim dijelom civili, žene, maloljetnici te zarobljenici i pripadnici razoružanih postrojbi. Njihovo smaknuće predstavlja teško kršenje međunarodnog ratnog prava, uključujući Ženevske konvencije.

Izostala osuda komunističkih zločina

Europski parlament je 2009. donio Deklaraciju o osudi komunističkih zločina, a Hrvatska ju je obvezna poštovati kao članica EU. Europski parlament je 2009. jasno rekao: svi totalitarni režimi, osobito komunistički, ostavili su trag masovnih kršenja ljudskih prava. Zadatak suvremenih društava nije opravdavati ih, nego ih priznati. No dok se jedne žrtve komemorira, druge se prešućuje. I to nije slučajnost. Još uvijek postoje pojedinci i skupine koje partizansko-komunističko zločine pravdaju, relativiziraju ili pokušavaju prikriti. To je rezultat dugotrajnog procesa u kojem se povijest selektivno koristi, prema političkim potrebama, a ne prema istini.

Sve nabrojeno — fizički napadi i nasilje koje se relativizira, simboli koji se izruguju  i medijska dehumanizacija, ideološka cenzura, političko etiketiranje, kulturne manifestacije koje prikrivaju ideološke ambicije, kulturna rehabilitacija agresorskih teoretičara i prikrivanje komunističkih zločina — stvara atmosferu u kojoj se hrvatski narod ponovno pokušava prikazati kao problem, a žrtve kao smetnja.

Svjedočimo kako je u javnom prostoru stvoren opasan model – poželjna je svaka ideologija osim hrvatske, i dopušteno je sve – satire, uvrede, manipulacije, reinterpretacije – sve dok je usmjereno protiv naroda koji je obranio svoju državu.

Društvo na rubu moralnog sloma

Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara s pravom upozorava da je to proces koji se ne smije ignorirati. Jer kada se narod počne sustavno dehumanizirati, kada se branitelji počnu prikazivati kao problem, a agresori kao kulturna inspiracija – onda društvo više nije samo u krizi, nego na rubu moralnog sloma.

Hrvatski branitelji ne mogu i ne smiju šutjeti.

Jer šutnja je ono što je omogućilo komunističke likvidacije, ratnu propagandu 90-ih i sadašnje pokušaje revizionizma. Ako je povijest ičemu naučila Hrvatsku, onda je to činjenica da je šutnja uvijek bila uvod u nepravdu.

I zato zahtijevamo da se istina priznaje, da se žrtve poštuju, da se komunistička ideologija osuđuje, da se odgovornost ne izbjegava, i da se Hrvatska ne smije vratiti u stanje moralne konfuzije iz kojeg je jednom već morala krvlju izaći. U društvu koje poštuje istinu, kultura nikada ne bi bila sredstvo prikrivanja zločina, mediji ne bi bili platforma za dehumanizaciju, a politika ne bi bila prostor stigmatizacije.

Država koja ne štiti istinu o sebi — prestaje štititi i svoje građane, stoji u priopćenju Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara kojeg potpisuje predsjednica Zorica Gregurić.

Podijeli
Prethodna objava
Slijedeća objava
Komentari

Dobrodošli u naš odjeljak za komentare

Molimo upišite svoje ime i email adresu. Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

1 osoba gleda ovu diskusiju

Preostalo je 10.000 znakova

Svi komentari 0
HRVATSKA NA RUBU NOVIH IZBORA? Parlament drži samo 76 ruku, politička scena ključa
Tanka većina, rastuća nervoza, pojačane aktivnosti na terenu – ulazimo li u novo preslagivanje vlasti i borbu za mjesto premijera?
CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), quality = 75
OD 1. SIJEČNJA 2026. ŠOK ZA VOZAČE: Susjedna zemlja uvodi rekordne kazne
S početkom 2026. godine u Nizozemskoj stupaju na snagu nove, znatno više kazne za prometne prekršaje. Donosimo pregled novih kazni za brzinu, korištenje mobitela i parkiranje.
Screenshot_20251215_062208_Chrome
PANIKA U SUPERMARKETIMA: Nepoznata tekućina pronađena u Aldi i Tegut trgovinama – policija hitno upozorava građane!
Muškarac prolijevao masnu, nepoznatu tvar po voću i povrću u Fuldi – kupci pozvani da proizvode ne konzumiraju.
trgovina-aldi-e1611414223175INEN
Poziv na sudjelovanje: 13. Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH!
Ovaj događaj predstavlja jedinstvenu priliku za povezivanje Hrvata iz cijelog svijeta i promicanje naše bogate tradicije i kulture. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže ovom posebnom događaju!
NarodnaNosnja-1
Poziv mladim sportašima iz iseljeništva na prvi Sportski kamp “Matis” u Prelogu!
Izuzetno smo ponosni i počašćeni što nas je kontaktirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), krovna institucija za našu dijasporu, s kojom u suradnji donosimo ovu fantastičnu vijest za sve mlade i…
Sportski-kamp-1
Udruga Povratnici.hr: Od inicijative do službene institucije – Otvoren put za strateška partnerstva i vidljivost
Inicijativa koja je mjesecima okupljala iseljeništvo i gradila mostove s domovinom, udruga bizsoftstudio.com/, službeno je zakoračila u novu fazu djelovanja. Dobivanjem službenog statusa i otvaranjem poslovnog računa, udruga je postala…
1000058382-1
Povratak u Hrvatsku bez stresa: Novi projekt podrške koji miče kaos iz cijelog procesa
Razmišljate li o povratku u domovinu, ali vas zaustavlja strah od beskonačne papirologije i nejasnih procedura? Niste sami. Upravo s ciljem da se taj proces maksimalno olakša, pokrenut je novi…
FB_IMG_1778053570002
Strah od povratka: Zašto je normalno osjećati “knedlu u grlu” iako se vraćate kući?
Nedavna objava jedne naše sugrađanke koja se nakon sedam godina u Njemačkoj s partnerom vraća u Hrvatsku, izazvala je lavinu reakcija. Njezine riječi: "Jedva čekam, ali me strah" – sažimaju…
1777365663181
Više od povratka: Zašto je baš sada vrijeme za novi početak kod kuće?
U potrazi za "boljim životom", mnogi su od nas spakirali kofere i sreću potražili tisućama kilometara daleko. Naučili smo jezike, usvojili nove radne navike i izgradili karijere. No, postoji onaj…
Uvijek sam imao osjećaj da vozim u “pogrešnom smjeru”: Priča o povratku domu nakon 50 godina
Nakon pola stoljeća provedenog izvan granica Hrvatske, jedan je naš povratnik odlučio poslušati glas koji ga je godinama tiho dozivao natrag. Iako je Njemačka desetljećima bila njegova adresa, prava adresa…
“Tko je ovdje lud?” – Hrvatica u Njemačkoj u birokratskom paklu s Arbeitsamtom
Slučaj naše čitateljice pokazuje svu apsurdnost njemačke administracije kada se životne okolnosti ne poklope s njihovim hladnim procesima.
1776926117970
Povratak kući, a posao ostaje svjetski: Povratnici.hr i Ambacia olakšavaju vaš novi početak!
Dugo ste razmišljali o povratku, ali vas je uvijek zaustavljalo isto pitanje: „Što s poslom?“
PovratniciPartnership
Produženje PDU2 i dječji doplatak: Istina za povratnike iz prve ruke
U posljednje vrijeme sve je više pitanja među povratnicima vezano uz prava nakon povratka u Hrvatsku, posebice kada je riječ o obrascu PDU2 i dječjem doplatku. Nažalost, uz korisne informacije…
PDU2.1
Uskrs kao simbol novog početka: Zašto je proljeće idealno vrijeme za planiranje povratka u Hrvatsku?
Dok se priroda oko nas polako budi, a miris proljeća ispunjava zrak, pred nama je blagdan koji više od bilo kojeg drugog simbolizira nadu i obnovu. Uskrs u hrvatskoj tradiciji…
OPREZ: Zbog ove greške povratnici iz Njemačke gube i do 500 eura pri povratku!
Mnogi povratnici koji koriste U2 dokument za prijenos naknade za nezaposlenost iz Njemačke u Hrvatsku nesvjesno ostaju bez značajnih iznosa. Donosimo ključno pravilo o rokovima koje vam nitko neće naglasiti,…
Screenshot_20260319_131049_Google
Suradnja s dijasporom: Gostovanje udruge Povratnici.hr u programu Croatians Online iz New Yorka
U sklopu aktivnosti usmjerenih na sustavno povezivanje iseljeništva i domovine, predsjednik udruge bizsoftstudio.com/, Josip Papazović, gostovao je u emisiji "Croatians Saturday Live" koju producira medijska platforma Croatians Online sa sjedištem…
1000052673
Povratnici u Hrvatsku 2024. i 2025.: gdje se ljudi vraćaju i kakva je slika po županijama
Posljednjih godina sve se češće govori o povratku hrvatskih iseljenika. U javnom prostoru ponekad se stvara dojam da je riječ o velikom povratničkom valu, no službeni statistički podaci pokazuju nešto…
Jeste li znali? Važne informacije za sve koji razmišljaju o povratku u Hrvatsku
Povratak u Hrvatsku za mnoge ljude predstavlja važnu životnu odluku. Međutim, osim emocija i želje za povratkom kući, važno je znati i administrativna, socijalna i porezna pravila koja mogu utjecati…
Hrv-Zastava
Udruga Povratnici.hr poziva na suradnju – zajedno gradimo sustav pametnog povratka u Hrvatsku
Hrvatska se danas nalazi u situaciji u kojoj gospodarstvu nedostaje radna snaga, dok istovremeno velik broj ljudi hrvatskog porijekla živi i radi u inozemstvu. Mnogi razmišljaju o povratku, ali često…
povratnici_web_header
Generacija koja je otišla: Kako je Hrvatska u tišini izgubila desetke tisuća ljudi
U samo desetak godina Hrvatska je izgubila desetke tisuća radno sposobnih ljudi. Neki su otišli zbog plaće, neki zbog sustava, a neki jer više nisu vidjeli perspektivu. Danas, s vremenskim…
Povecalo-unutra
Što Hrvatska dobiva povratkom 10 tisuća obitelji?
Dok se javnost često bavi pitanjem koliko je ljudi otišlo iz Hrvatske, znatno se rjeđe analizira što bi značio njihov povratak. No, već povratak 10 tisuća obitelji imao bi mjerljiv…
v2
Povratak u Hrvatsku nije slabost. To je odluka.
Mnogi od nas su otišli trbuhom za kruhom.Radili smo po 10–12 sati, učili jezik, prilagođavali se, šutjeli kad je trebalo i gurali naprijed. Njemačka, Austrija, Švicarska, Irska… svatko ima svoju…
1772871124594
Otkaz zbog “Sperre”: Liječnik obećao potvrdu, a zatim je odbio izdati – povratnica ostala bez rješenja
Jedna članica naše zajednice podijelila je neugodno iskustvo s kojim se susrela u Njemačkoj nakon što je odlučila napustiti posao.
1773049038801-1
Koliko se čeka promjena isplate Kindergelda? Roditelji dijele iskustva
Na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju pitanja roditelja koji rade u Njemačkoj o promjenama u isplati dječjeg doplatka (Kindergeld) nakon promjene mjesta stanovanja djece.
1772871124594
Zašto povratak u Hrvatsku nije jednostavan – iskustva povratnika
Povratak u Hrvatsku nakon godina života u inozemstvu često nije jednostavan.
1772647039085-1
Udruga Povratnici HR
Održana je i prva osnivačka skupština bizsoftstudio.com/, čime smo napravili prvi, ali izuzetno važan korak prema izgradnji organizirane i snažne zajednice povratnika.
Biram-Hrvatsku-vizual
Gostovanje Josipa Papazovića večeras u RTL Direktu
Večeras u emisiji RTL Direkt gostuje Josip Papazović, jedan od kreatora platforme bizsoftstudio.com/, povodom najave osnivanja Udruge bizsoftstudio.com/.
josip-interviju
Blagdanski povratak dijaspore: gužve, emocije, produženi boravci i novčanici koji se sami isprazne
Svake godine, negdje oko 15. prosinca, događa se isti fenomen. Autoceste se pune, granice uspore, a u obiteljskim i prijateljskim grupama kreće klasično pitanje: “Kad dolazite?” Odmah zatim slijedi i…
bozic-cover
Povratnici, oprez: prava postoje, ali kvake su skupe
Sve više ljudi vraća se u Hrvatsku nakon godina provedenih u inozemstvu. Razlozi su različiti – obitelj, djeca, nekretnine ili jednostavno želja da se živi doma. Država pritom nudi niz…
Usklik
Zašto su cijene u Hrvatska visoke – i bi li više domaće proizvodnje to moglo promijeniti?
Sve češće se postavlja isto pitanje, i među građanima i među povratnicima:zašto su cijene u hrvatskim trgovinama visoke kada su plaće osjetno niže nego u zapadnoj Europi?Odgovor se ne svodi…
v2