Iako se često govori o povratku iseljenika u Hrvatsku, povratak se ne događa ravnomjerno po cijeloj zemlji. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku i procjenama temeljenima na promjenama prebivališta, najviše povratnika i dalje dolazi iz Njemačke, a zatim iz Austrije i Irske.
Gdje se povratnici najčešće vraćaju?
U posljednje dvije godine jasno se izdvajaju tri skupine područja:
1. Zagreb i Zagrebačka županija
Najveći broj povratnika prijavljuje prebivalište upravo u Zagrebu i okolici. Razlog je jasan:
- najveće tržište rada
- bolja dostupnost vrtića, škola i zdravstva
- više mogućnosti zapošljavanja za oba partnera
Za mnoge povratnike Zagreb je prva stanica, čak i ako dugoročno planiraju povratak u manja mjesta.
2. Obala i otoci – Dalmacija i Istra
Drugi najčešći izbor povratnika su:
- Splitsko-dalmatinska županija
- Istarska županija
- Zadar i okolica
- pojedini otoci (Brač, Krk, Hvar)
Ovdje se najčešće vraćaju:
- obitelji koje već imaju nekretninu
- povratnici s ušteđevinom ili kapitalom
- osobe koje planiraju samozapošljavanje (turizam, usluge, mali obrti)
Iako je posao često sezonski, kvaliteta života i sigurnost glavni su razlozi povratka.
3. Slavonija – manje brojčano, ali stabilno
Slavonija i dalje bilježi manji broj povratnika u odnosu na obalu i Zagreb, ali se vidi stalan povratak obitelji u:
- Osijek i okolicu
- Našice, Đakovo, Vinkovce
- manja mjesta gdje postoje obiteljske kuće i zemlja
Povratnici u Slavoniju najčešće dolaze:
- s djecom
- s iskustvom rada u inozemstvu
- s jasnom namjerom ostanka
Tko se najčešće vraća?
Prema strukturi povratnika:
- većina ima između 30 i 50 godina
- velik dio dolazi s obitelji i djecom
- mnogi imaju dugogodišnje radno iskustvo u Njemačkoj
- sve češće dolaze s kapitalom ili planom samozapošljavanja
Zanimljivo je da velik broj povratnika govori njemački jezik na razini materinjeg, što je resurs koji se u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno koristi, osim u pojedinim većim tvrtkama i hotelskim lancima.
Zašto se ljudi vraćaju?
Najčešći razlozi povratka:
- visoki troškovi života u Njemačkoj
- nesigurnost i pritisak na obitelji
- želja da djeca odrastaju u sigurnijem okruženju
- rad na daljinu ili vlastiti posao
- emotivna povezanost s Hrvatskom
Zaključak
Povratak u Hrvatsku nije masovan, ali je kontinuiran i realan. Ljudi se vraćaju tamo gdje vide:
- mogućnost zaposlenja
- riješeno stambeno pitanje
- podršku obitelji
- barem osnovnu sigurnost sustava
Najviše povratnika i dalje se vraća u Zagreb i obalu, dok Slavonija bilježi sporiji, ali stabilniji povratak. Ono što je jasno jest da se povratnici više ne vraćaju „naslijepo“, već s planom – i očekuju funkcionalan sustav, a ne obećanja.