Posljednjih godina sve se češće govori o povratku hrvatskih iseljenika. U javnom prostoru ponekad se stvara dojam da je riječ o velikom povratničkom valu, no službeni statistički podaci pokazuju nešto umjereniju, ali stabilnu sliku povratka i doseljavanja iz inozemstva.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tijekom 2024. godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselila 70.391 osoba, dok se 38.997 osoba odselilo iz Hrvatske.
To znači da je migracijski saldo bio pozitivan i iznosio +31.394 osobe.
(izvor: Državni zavod za statistiku – Migracija stanovništva 2024)
Važno je naglasiti jednu ključnu činjenicu: među doseljenima većinu čine strani državljani, dok hrvatski državljani koji se vraćaju iz inozemstva čine manji dio ukupnog broja doseljenih.
Prema službenim podacima, 18,9 % doseljenih bili su hrvatski državljani, što znači da se oko 13.300 hrvatskih državljana vratilo iz inozemstva tijekom 2024. godine.
(izvor: Državni zavod za statistiku – struktura doseljenih po državljanstvu)
Prema procjenama demografskih institucija i izjavama nadležnih tijela, sličan trend nastavio se i tijekom 2025. godine, kada se procjenjuje da se oko 13.000 hrvatskih državljana ponovno vratilo živjeti u Hrvatsku.
(izvor: Ministarstvo demografije i useljeništva)
Gdje se povratnici najčešće vraćaju
Podaci o migracijama pokazuju da se povratnici i doseljenici ne raspoređuju ravnomjerno po Hrvatskoj.
Najveći priljev stanovništva iz inozemstva bilježe:
- Grad Zagreb
- Splitsko-dalmatinska županija
- Istarska županija
Upravo u te tri regije dolazi najveći broj osoba koje se doseljavaju iz inozemstva, uključujući povratnike i strane radnike.
(izvor: Državni zavod za statistiku – Migracija stanovništva po županijama)
Razlozi su najčešće:
- veće tržište rada
- razvijenija infrastruktura
- turizam i uslužni sektor
- dostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga.
Pregled migracijskih trendova po regijama Hrvatske
Zagreb i središnja Hrvatska
Najveći broj doseljenih iz inozemstva u ovom dijelu zemlje bilježe:
- Grad Zagreb
- Zagrebačka županija
- Varaždinska županija
- Međimurska županija
- Krapinsko-zagorska županija
- Karlovačka županija
- Sisačko-moslavačka županija
- Koprivničko-križevačka županija
- Bjelovarsko-bilogorska županija
Ove regije imaju relativno stabilno tržište rada, razvijenu infrastrukturu i dobru prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske i Europske unije.
Jadranske županije
Velik broj povratnika i doseljenika dolazi i u obalne županije, posebno u:
- Istarsku županiju
- Primorsko-goransku županiju
- Zadarsku županiju
- Šibensko-kninsku županiju
- Splitsko-dalmatinsku županiju
- Dubrovačko-neretvansku županiju
- Ličko-senjsku županiju
U tim regijama povratnici se često vraćaju zbog:
- turizma
- pokretanja vlastitog posla
- naslijeđenih nekretnina
- obiteljskih razloga.
Slavonija i istok Hrvatske
U istočnoj Hrvatskoj migracijska slika je složenija. Iako postoji povratak dijela stanovništva, neke županije i dalje bilježe negativan migracijski saldo.
To se posebno odnosi na:
- Osječko-baranjsku županiju
- Vukovarsko-srijemsku županiju
- Brodsko-posavsku županiju
- Požeško-slavonsku županiju
- Virovitičko-podravsku županiju
U tim regijama povratnici se najčešće vraćaju zbog:
- nižih troškova života
- obiteljskih razloga
- pokretanja poljoprivrednih gospodarstava.
Zašto se ljudi vraćaju
Prema analizama migracija i iskustvima samih povratnika, najčešći razlozi povratka su:
- visoki troškovi života u zapadnoj Europi
- obiteljski razlozi i kvaliteta života
- mogućnost rada na daljinu
- porezne olakšice za povratnike
- pokretanje vlastitog posla
(izvor: Ministarstvo demografije i useljeništva / demografske analize migracija)
Zaključak
Iako Hrvatska i dalje osjeća posljedice velikog iseljavanja iz prethodnog desetljeća, službeni podaci pokazuju da se migracijska slika postupno mijenja.
Realna statistička slika izgleda ovako:
- 70.391 osoba doselila se u Hrvatsku iz inozemstva tijekom 2024. godine
- oko 13.300 hrvatskih državljana vratilo se iz inozemstva
- najveći broj doseljenih dolazi u Zagreb i obalne županije
Istodobno Hrvatska posljednjih godina bilježi pozitivan migracijski saldo, što znači da se ukupno više ljudi doseljava nego što ih se odseljava.
(izvor: Državni zavod za statistiku – Migracija stanovništva 2024)